Analiza sustava gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj s osvrtom na Regionalni centar za gospodarenje otpadom "Piškornica"

Problematika adekvatnog zbrinjavanja otpada jedno je od najvažnijih pitanja kojim se danas bave stručnjaci iz različitih područja. S obzirom na život u potrošačkom društvu, čovjek iziskuje brojne predmete, a nakon što mu ti predmeti više nisu potrebni ili ih mora zbog nekog drugog razloga odbaciti, nastaje otpad. Otpadom se smatraju sve stvari koje neka osoba posjeduje, a odbacuje ih, planira ih odbaciti ili ih mora odbaciti, a temeljni zakon na temelju kojega se odlučuje o načinima i postupcima gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj je Zakon o gospodarenju otpadom. Otpad se dijeli na različite načine, a detaljna klasifikacija otpada u 20 skupina prikazana je u Katalogu otpada. Katalogom otpada otpad se klasificira prema svojstvima, a najčešće prema skupinama djelatnosti koje su stvorile taj otpad. Osim toga, najčešće dvije podjele otpada su prema svojstvima te prema mjestu nastanka. Prema svojstvima, otpad se dijeli na opasni otpad, neopasni otpad i inertni otpad. Prema mjestu nastanka, otpad se dijeli na komunalni i proizvodni otpad. Gospodarenje otpadom vrlo je složen zadatak, a on govori kako izbjeći i smanjiti nastajanje otpada te isto tako smanjiti njegova opasna svojstva. Otpad čije se nastajanje ne može izbjeći treba ponovno iskoristiti, a ako ga se ne može ponovno iskoristiti, treba ga adekvatno odložiti. Pri gospodarenju otpadom treba se pridržavati takozvanog reda prvenstva koji kaže da je najvažnije spriječiti nastanak otpada, a ako se to ne može, treba ga pripremiti za ponovno korištenje, reciklirati, na neki drugi način oporabiti, a tek ako ništa od toga nije moguće učiniti, može ga se zbrinuti. Gospodarenje otpadom mora biti provedeno tako da ne predstavlja opasnost za prirodu i čovjekovo zdravlje, zemlje koriste četiri načela pri gospodarenju otpadom; načelo onečišćivač plaća, načelo blizine, načelo samodostatnosti te načelo sljedivosti. Primjenom ovih načela omogućuje se funkcioniranje cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. U Republici Hrvatskoj postoje centri za gospodarenje otpadom; neki od njih već su u funkciji, a neki od njih tek će se graditi, no planovima je utvrđeno gdje, koji će im biti kapacitet te za koji će otpad biti zaduženi. Regionalni centar za gospodarenje otpadom Piškornica može se smatrati primjerom dobre prakse što se tiče gospodarenja otpadom